Hoće li Putin biti uhićen ako dođe u Budimpeštu?

Nakon dugog telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom , čelnici Sjedinjenih Država i Rusije okvirno su se dogovorili da će se uskoro sastati u glavnom gradu jedne članice EU-a i NATO-a, kako bi razgovarali o mogućem završetku potpune ruske invazije na Ukrajinu.

Hoće li do tog susreta doista doći, još je neizvjesno, ali sama vijest odjeknula je svjetskim metropolama, jer bi taj posjet mogao označiti Putinov prvi ulazak na teritorij Europske unije od početka 2020. godine – i dodatno potkopati zapadne napore da ga se izolira.

No, osim geopolitičke pozadine inicijative i složene logistike oko pripreme summita takvih razmjera, nameće se jedno osnovno pitanje - može li Putin uopće ući u Europsku uniju? Postoje barem dva aspekta koja treba uzeti u obzir.

Sankcije Europske unije

Neposredno nakon što su ruske trupe prešle ukrajinsku granicu i krenule prema Kijevu, Europska unija žurno je uvela niz sankcija s ciljem slabljenja ratnog stroja Kremlja, prenosi Euronews.

Između brojnih odluka, članice EU-a sankcionirale su stotine visokih ruskih dužnosnika odgovornih za planiranje i nadzor invazije. Na crnoj listi našla se zabrana putovanja u zemlje Unije te zamrzavanje osobne imovine.

Putin i njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također su bili obuhvaćeni sankcijama, ali uz ograničenje: zamrznuta im je samo imovina – simbolična mjera s obzirom na nejasnoće oko Putinova bogatstva. Zabrana putovanja nije uvedena, kako bi se zadržao minimum diplomatskih kontakata.

Prema tadašnjem Visokom predstavniku Josepu Borrellu, Putin je bio treći svjetski čelnik kojeg je osobno sankcionirala Unija, nakon bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka i sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

To znači da, s te strane, Putin formalno može sletjeti u Mađarsku.

Međutim, postoji još jedna prepreka: EU je zatvorila svoj zračni prostor za ruske zrakoplove u sklopu šireg paketa sankcija.

Prema Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA), zabrana se odnosi na zrakoplove kojima upravljaju ruske zrakoplovne kompanije, one registrirane u Rusiji te one u vlasništvu ili zakupu bilo koje ruske osobe ili pravne osobe. Zabrana vrijedi i za "neslužbene" letove kojima bi se ruski državljani mogli prevoziti na poslovne sastanke ili u turističke svrhe unutar EU-a.

Postoje, ipak, iznimke - primjerice za hitna slijetanja ili humanitarne misije. Osim toga, države članice mogu u pojedinim slučajevima odobriti izuzeće.

Prošle godine Sergej Lavrov otputovao je na Maltu na sastanak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), što je izazvalo veliko negodovanje. Ministar je morao napraviti sedmosatni zaobilazni let kako bi izbjegao europski zračni prostor, a Malta mu je dopustila slijetanje zbog diplomatskih razloga.

Nasuprot tome, njegova glasnogovornica Marija Zaharova, koja je pod zabranom putovanja i čijim je sredstvima pristup blokiran, nije dobila izuzeće nakon što su se pojedine članice usprotivile.

Putin bi, u teoriji, imao dvije opcije - ili da napravi dugi zaobilazni let i uđe u Mađarsku preko država kandidata na zapadnom Balkanu, ili da od zemalja članica na kraćoj ruti - primjerice Poljske i Slovačke - zatraži izuzeće. Prva bi opcija bila komplicirana, dok bi druga mogla biti izvediva.

Druga mogućnost bila bi let iznad Crnog mora i Rumunjske, čvrste saveznice Kijeva koja udomljuje multinacionalni NATO kontingent.

Europska komisija, koja nadzire provedbu sankcija, poručila je kako pozdravlja sve korake koji vode pravednom i trajnom miru u Ukrajini, ali se suzdržala od davanja konkretne podrške mogućem summitu.

Ostaje za vidjeti kakav će pritisak Trump eventualno izvršiti da se sastanak održi i je li to pitanje već riješeno u razgovorima o Budimpešti između američkog i ruskog predsjednika.

Samo Putinovo ponovno stupanje na tlo Europske unije predstavljalo bi simboličku pobjedu za ruskog čelnika nakon godina izolacije, a za Uniju neugodan trenutak - gledati kako se američki i ruski predsjednik sastaju u zemlji članici koja sustavno potkopava zajedničku potporu Ukrajini.

S druge strane, odbijanje njegova dolaska u Budimpeštu moglo bi Kremlj iskoristiti kako bi dodatno pojačao narativ da EU ne želi mir, nego konfrontaciju s Rusijom. Stajalište Kijeva o summitu moglo bi biti presudno u rješavanju te dileme.

Nalog za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda

Uz sankcije EU-a, koje su izravno obvezujuće, Putin je pod međunarodnim nalogom za uhićenje koji je izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) sa sjedištem u Haagu.

Putin i povjerenica za prava djece Marija Aleksejevna Lvova-Belova optuženi su za odgovornost u deportaciji i prisilnom premještanju desetaka tisuća ukrajinskih djece iz okupiranih područja u Rusiju, što se smatra ratnim zločinom.

Ni Rusija ni SAD nisu članice ICC-a i stoga ne priznaju njegovu nadležnost. Kremlj je, štoviše, izdao nalog za uhićenje glavnog tužitelja Suda.

Sve zemlje EU-a, međutim, potpisale su Rimski statut i dužne su sudjelovati u globalnoj borbi protiv nekažnjivosti.

Ranije ove godine Mađarska je postala prva članica Unije koja je najavila povlačenje iz Suda, nakon što je izdano uhidbeno rješenje za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, što su Mađarska i SAD oštro osporile.

Odluka je objavljena ubrzo nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán ugostio Netanyahua u Budimpešti i otvoreno odbio obvezu njegova uhićenja.

No, mađarsko povlačenje neće stupiti na snagu prije lipnja 2026., godinu dana nakon službene obavijesti. Do tada zemlja ostaje obvezna poštivati odluke Suda.

"Povlačenje ne utječe na postupke koji su već u tijeku, niti na slučajeve koji su bili u razmatranju prije datuma stupanja na snagu povlačenja", izjavio je glasnogovornik ICC-a pa dodao:

"Ako države imaju nedoumice oko suradnje s Sudom, mogu se pravovremeno konzultirati s njim. No, nije na državama da samostalno procjenjuju valjanost odluka Suda."

Ključni problem jest to što ICC nema vlastite mehanizme provedbe svojih naloga - ovisi isključivo o volji pojedinih vlada. Prošle godine Mongolija, članica ICC-a, bila je oštro kritizirana iz Europe nakon što je ugostila Putina u službenom posjetu bez ikakvih posljedica.

Sličan se scenarij dogodio i kad je Orbán u travnju primio Netanyahua.

"Ako Putin sleti u Budimpeštu, njegovo uhićenje trebalo bi biti logična posljedica", izjavio je jedan visoki dužnosnik EU-a pod uvjetom anonimnosti.

"Nitko se, naravno, ne bi iznenadio da Mađarska to ne učini. Nije prvi put da krši svoje obveze prema ICC-u. I da, to je problem."

Međunarodni kazneni sud često nailazi na prepreku diplomatskog imuniteta. S jedne strane, članak 27. Rimskog statuta propisuje da se pravila odnose na sve osobe bez obzira na službeni položaj, uključujući šefove država i vlada.

S druge strane, članak 98. navodi da države ne smiju postupati po nalogu ako bi time prekršile svoju obvezu poštovanja imuniteta dužnosnika države koja nije članica.

"Ako domaći zakoni neke zemlje kažu da ne može uhititi šefa države jer on uživa imunitet, to se u načelu primjenjuje", izjavio je Mahmoud Abuwasel, potpredsjednik Haškog instituta za međunarodnu pravdu, u razgovoru za Euronews u travnju.

"No, nije na toj državi da sama odluči o tome - mora se konzultirati s ICC-om, a Sud može procijeniti da imunitet u konkretnom slučaju ne vrijedi."

Francuska je, iako brani autoritet Suda, izjavila da ne može uhititi Netanyahua jer Izrael nikada nije potpisao Rimski statut. Mađarska bi sada mogla primijeniti sličan argument. Uostalom, ta je zemlja već obećala siguran prolaz za Putina.